Predstavnici nevladinog sektora nisu optimisti da Crna Gora u narednih pet godina može da zatvori poglavlja 23 i 24, koja tretiraju oblasti pravosuđa i temeljnih prava, odnosno pravde, slobode i sigurnosti.
Programski direktor Građanske alijanse Boris Raonić smatra da to što je 2025. godina proklamovana kao rok za potencijalni ulazak u EU znači da država neće moći da postane članica prije tog roka, „tim prije što nam naruku, osim slabih rezultata, ne idu ni unutrašnje političke prilike u samoj EU”.
– U našim je rukama prvenstveno postizanje rezultata u poglavljima 23 i 24. Podsjećam da su mjerila u tim poglavljima brojnija nego u svim ostalim aktuelnim poglavljima zajedno. Sa svake adrese u EU sugerišu nam pojačan rad u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, a tu su rezultati svima vidljivi – rekao je Raonić.
Kako je dodao, dobro je poznato koliko su efikasne finansijske istrage, koliko ima presuda i kakva nam je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK).
– Sve to me baš i ne čini optimistom da ćemo u narednih nekoliko godina uspjeti da zatvorimo ta dva ključna poglavlja. Nadam se da će po okončanju izbornih procesa, sada kada imamo glavnog pregovarača, vlast početi sa intenzivnijim radom u tim oblastima i da će pritisak javnog mnjenja biti mnogo jači – kazao je Raonić.
On je istakao da javnost zna sve detalje o slučajevima za koje nema presuda, poput „Limenke”, „Zlatice”, „KAP-a”, „Telekoma”, afere „Mercedes”...
– Bez jasno pokazane spremnosti da kazni počinitelje krivičnih djela u tim slučajevima, Crna Gora neće biti dobrodošla u EU – zaključio je Raonić.
Njegovo mišljenje dijeli i Dejan Milovac, direktor Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
– Kada su u pitanju poglavlja 23 i 24, imajući u vidu ono što smo do sada imali za rezultat kada je u pitanju rad policije, tužilaštva i sudstva, smatram da su šanse za njihovo zatvaranje do 2023. godine vrlo male – kazao je Milovac.
On je podsjetio da i iz dokumenata Evropske unije jasno proizilazi da Crna Gora ne ostvaruje dovoljno ubjedljive rezultate u borbi protiv korupcije, naročito na visokom nivou, i organizovanog kriminala.
– Jednostavno ne postoji realan osnov za optimizam kada je u pitanju zatvaranje poglavlja 23 i 24. Ono što je mnogo bitnije od samog udaranja štrika u Briselu jeste činjenica da reforme koje se sprovode da bi se postigli bolji rezultati u borbi protiv korupcije ne donose dobrobit građanima. Svjedoci smo da je bezbjednost u Crnoj Gori, bez obzira na to što je postala članica NATO-a, spuštena na nivo koji do sada nije zabilježen u mirnodopskom dobu, da imamo ubistva i mafijaške obračune na ulicama, i to su stvari koje konkretno pokazuju da su kapaciteti tužilaštva i policije, a iznad svega politička volja, na veoma niskom nivou – ocijenio je Milovac.Vl.O.

Crna Gora više nije lider integracija

Samit Zapadni Balkan – EU, koji je prošle nedjelje održan u Sofiji, pokazao je da Crna Gora više nije lider u EU integracijama. Crna Gora nije puno pominjana na Samitu, ali jeste Srbija, koja se očigledno trudi da preuzme ulogu lidera u tom procesu.
Nakon samita je ostalo nejasno kada će se dogoditi sledeće proširenje EU i koje balkanske države će obuhvatiti.
Učesnici Samita su se posebno interesovali za novi napad na novinarku „Vijesti“ Oliveru Lakić. Po ocjeni većine učesnika samita, taj napad je nanio gromnu političku štetu Crnoj Gori, što bi moglo da uspori njen put prema EU. Predsjednik Evropskog parlamenta Antonio Tajani kazao je da Crna Gora ide u dobrom pravcu, kao i sve ostale države kandidati, ali da se sloboda medija mora jačati.

Niko ne želi državu u kojoj ubijaju novinare

Milovac je uvjeren da će konkretni rezultati u borbi protiv kriminala i korupcije i dalje biti nepremostiva prepreka za zatvaranje dva ključna poglavlja do 2023. godine.
– EU u svojoj porodici ne želi zemlju u kojoj ubijaju novinare i ranjavaju ih na ulici i u kojima biti novinar ne predstavlja privilegiju, već jedno krajnje opasno zanimanja. Jasno je da su medijske slobode na veoma niskom nivou, što se i otvoreno priznaje. Dakle, mi ne možemo imati konkretne rezultate i napredak dok nadležni ne porade na zaštiti novinara i medijskih sloboda i dok se ne rasvijetle svi napadi na novinare, a nije ih bilo malo – istakao je Milovac.
On je ukazao da Vlada Crne Gore često eksploatiše određene datume pristupanja.
– Prije svega, tu je od samog datuma važnije da građani Crne Gore osjete šta znači biti građanin Evropske unije, a to znači da se i u Crnoj Gori primjenjuju evropski standardi, počev od života i vladavine prava. Kad institucije budu poštovale propise i kad njima bude upravljao zakon, a ne pojedinci i političke partije, onda će nam mnogo manje biti važan datum formalnog ulaska u EU – zaključio je Milovac.